Zmajevac (mađarski:Vörösmart) je naselje u baranjskoj općini Kneževi Vinogradi, županija Osječko-baranjska, smješten na Starom Dunavu, rukavcu rijeke Dunav koji se smatra jednim od boljih odredišta za slatkovodni ribolov u Baranji.
Danas je mjesto poznato po vinskim cestama i cijeloj koloniji vinskih podruma ukopanih u južnu stranu Baranjske planine. Vinogradi su odmah iznad, na poziciji koja jamči najkvalitetnije preduvjete za proizvodnju nadaleko poznatih baranjskih vina.
Posljednjih je godina u surducima, tim specifičnim tzv. vinskim ulicama, kompletirana i vrhunska gastronomska ponuda, posebno hvaljena kod vrhunskih vinara Mišike Gerštmajera i Damira Josića. Zmajevac je izrastao iz rimske kolonije Ad Novas. Pod imenom Verusmorth se spominje 1246., a pokraj sela na brijegu Varheđ su u 18. stoljeću pronađeni ostaci 24-kutne tvrđave (castellum).
Za mjesto je vezana je i srednjovjekovna legenda o crvenokosoj djevojci Marti, koja je izvršila samoubojstvo bacivši se sa stijene u ponor. Neki povezuju legendu sa starim, mađarskim nazivom mjesta Vörösmarth. Danas se mještani bave uglavnom poljoprivredom.
Prvi se puta u povijesnim dokumentima spominje 1302. godine kada je tamo uspostavljen pavlinski samostan. Stanovništvo je većinom mađarske narodnosti.
Danas je mjesto poznato po vinskim cestama i cijeloj koloniji vinskih podruma ukopanih u južnu stranu Baranjske planine. Vinogradi su odmah iznad, na poziciji koja jamči najkvalitetnije preduvjete za proizvodnju nadaleko poznatih baranjskih vina.
Posljednjih je godina u surducima, tim specifičnim tzv. vinskim ulicama, kompletirana i vrhunska gastronomska ponuda, posebno hvaljena kod vrhunskih vinara Mišike Gerštmajera i Damira Josića. Zmajevac je izrastao iz rimske kolonije Ad Novas. Pod imenom Verusmorth se spominje 1246., a pokraj sela na brijegu Varheđ su u 18. stoljeću pronađeni ostaci 24-kutne tvrđave (castellum).
Za mjesto je vezana je i srednjovjekovna legenda o crvenokosoj djevojci Marti, koja je izvršila samoubojstvo bacivši se sa stijene u ponor. Neki povezuju legendu sa starim, mađarskim nazivom mjesta Vörösmarth. Danas se mještani bave uglavnom poljoprivredom.
Prvi se puta u povijesnim dokumentima spominje 1302. godine kada je tamo uspostavljen pavlinski samostan. Stanovništvo je većinom mađarske narodnosti.